Tiha revolucija: kako IIoT iznutra preobražava europsku industriju

Uvod

U ovom članku procjenjujemo trenutačno stanje uvođenja IIoT-a u Europi, prikazujemo rast i izglede tržišta, razmatramo ključne tehnološke pokretače, analiziramo učinak novijih propisa EU-a i izdvajamo izazove koji će oblikovati sektor do 2030.

Pregled tržišta: snažan rast utemeljen na Industriji 4.0

Europsko tržište IIoT-a ubrzano raste. Šire tržište IoT-a u Europi procijenjeno je na približno 118 milijardi američkih dolara u 2025., a očekuje se da će dosegnuti 164 milijarde dolara do 2030., uz složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 6,8%. Unutar tog tržišta segment IIoT-a u užem smislu – industrijski dio IoT-a – procijenjen je na 67,4 milijarde dolara u 2025., a projekcije predviđaju rast na 358,8 milijardi dolara do 2033., uz znatno višu složenu godišnju stopu rasta od 23,2%. Samo u proizvodnom sektoru europsko tržište IoT-a procijenjeno je na 36,4 milijarde dolara u 2025., a prema prognozama narast će na 139 milijardi dolara do 2036., uz godišnji rast od 12,5%.

Taj rast pokreću tri međusobno povezana čimbenika:

Industrija 4.0 i ulaganja u pametne tvornice – riječ je o stvarnim tvornicama koje ugrađuju senzore, umrežavaju opremu i donose odluke na temelju podataka. U regiji DACH (Njemačka, Austrija i Švicarska) proizvođači navode da su zahvaljujući prediktivnom održavanju temeljenom na IoT-u smanjili zastoje za 28–40%. Za 2025. očekivalo se da će upravo pametna proizvodnja činiti najveći udio među ključnim područjima primjene IoT-a.
Zelena tranzicija – obveze iz europskog zelenog plana i Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) prisiljavaju tvrtke da uvode rješenja za praćenje potrošnje energije i emisija u stvarnom vremenu. Visoki troškovi energije u industriji dodatno usmjeravaju proizvođače prema optimizaciji potrošnje energije uz pomoć IoT-a.
Konvergencija s umjetnom inteligencijom i rubnim računalstvom (edge computing) – IIoT se sve brže spaja s umjetnom inteligencijom, rubnom analitikom, digitalnim blizancima i privatnim mrežama 5G. Te mogućnosti, poznate kao „AIoT”, omogućuju otkrivanje anomalija u stvarnom vremenu, autonomno upravljanje procesima i prediktivnu kontrolu kvalitete.

Po uvođenju prednjače Njemačka, Francuska i Ujedinjena Kraljevina, pri čemu na Njemačku otpada oko 24,6% europske potražnje za IIoT-om. Međutim, tržište se širi i na srednju i istočnu Europu, gdje se za IIoT platforme do 2030. predviđa snažan rast.

Novi regulatorni okvir: oblikovanje pravila za industrijske podatke

Politika EU-a nipošto nije pasivna kulisa – ona aktivno oblikuje način na koji se IIoT uvodi i proširuje. Tri ključna zakonodavna instrumenta iznova definiraju okruženje industrijskih podataka:

Akt o podacima (Data Act) – na snazi je od 11. siječnja 2024., a primjenjuje se od 12. rujna 2025. Akt obvezuje proizvođače povezanih uređaja (uključujući industrijsku opremu) da korisnicima omoguće pristup podacima koje njihovi uređaji generiraju. Zahtjev „access by design”, prema kojem pristup podacima mora biti predviđen već pri projektiranju proizvoda, odnosi se na povezane proizvode stavljene na tržište nakon 12. rujna 2026. Time se sprječava vezanost uz dobavljača, a vlasnicima tvornica omogućuje da strojne podatke u stvarnom vremenu dijele s vanjskim pružateljima usluga održavanja pod poštenim, reguliranim uvjetima. Za dobavljače IIoT platformi Akt donosi i obveze usklađivanja s propisima i nove prilike za usluge posredovanja podacima.

Akt o kibernetičkoj otpornosti (CRA) – ta horizontalna uredba propisuje obvezne zahtjeve kibernetičke sigurnosti za sve digitalne proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a, i to tijekom cijelog njihova životnog ciklusa. Uredba zahtijeva procjene rizika, postupke ocjenjivanja sukladnosti i kontinuirano uklanjanje ranjivosti, a za kršenje obveza predviđene su kazne do 15 milijuna eura ili 2,5% ukupnog svjetskog godišnjeg prometa. Za IIoT to znači da svaki povezani senzor, komunikacijski pristupnik i rubni uređaj mora biti siguran već od faze projektiranja (secure by design).

Direktiva NIS2 – NIS2 proširuje obveze u području kibernetičke sigurnosti na kritične sektore, uključujući proizvodnju i energetiku, te od ključnih i važnih subjekata zahtijeva učinkovito upravljanje rizicima, prijavljivanje incidenata i mjere za sigurnost lanca opskrbe. U kombinaciji s Aktom o kibernetičkoj otpornosti direktiva podiže upravljanje identitetima strojeva i sigurnost operativne tehnologije (OT) na razinu odgovornosti uprave.

Ti propisi zajedno stvaraju okvir koji nameće velik teret usklađivanja, ali jača povjerenje i pogoduje sudionicima tržišta koji mogu ponuditi sigurna, interoperabilna i suverena rješenja usklađena s načelima upravljanja podacima u EU-u.

Tehnološki pokretači: edge AI, privatne mreže 5G i podatkovni prostori

Nekoliko tehnoloških trendova pojačava učinak IIoT-a u europskim industrijskim sektorima:

Umjetna inteligencija na rubu mreže (edge AI) – obrada podataka blizu njihova izvora smanjuje latenciju, jača suverenost podataka i snižava troškove prijenosa u oblak. U listopadu 2025. europska udruženja INSIDE i EPoSS objavila su zajednički europski plan razvoja za edge AI (Joint European Roadmap for Edge AI), u kojem opisuju kako Europa može preuzeti vodeću ulogu u energetski učinkovitim, sigurnim i pouzdanim sustavima edge AI. Plan ističe nove hardverske tehnologije poput arhitekture RISC-V, neuromorfnih procesora i fotoničkih čipova, a oslanja se na projekte Zajedničkog poduzeća KDT, danas Zajedničkog poduzeća za čipove (Chips JU).
Privatne kampusne mreže 5G – uvođenje namjenske infrastrukture 5G unutar industrijskih postrojenja omogućuje komunikaciju s minimalnom latencijom i visokom pouzdanošću za kritične IIoT procese. Privatne mreže 5G sve se češće smatraju temeljnim slojem, a ne dodatkom, za napredne primjene poput autonomnih mobilnih robota i upravljanja procesima u zatvorenoj petlji.
Gaia-X i industrijski podatkovni prostori – Europa ulaže u federiranu, suverenu infrastrukturu u oblaku kako bi omogućila dijeljenje podataka među tvrtkama bez prepuštanja kontrole velikim izvaneuropskim pružateljima usluga u oblaku (tzv. hiperskalerima). Gaia-X, vodeća europska inicijativa za podatkovnu infrastrukturu, nastoji stvoriti umreženi, decentralizirani ekosustav utemeljen na suverenosti podataka, interoperabilnosti, sigurnosti i konkurentnosti. Podatkovni prostori namijenjeni proizvodnji, izgrađeni na načelima Gaia-X, počinju podupirati suradničke primjene poput zajedničke analitike, digitalnih putovnica proizvoda i sljedivosti u kružnom gospodarstvu.
Kontinuum oblak – rub – IoT – projekti koje financira EU, poput projekta O-CEI, razvijaju otvorene, interoperabilne okvire koji IoT uređaje, rubne čvorove i resurse u oblaku povezuju u jedinstvenu cjelinu. Takve su arhitekture ključne za upravljanje distribuiranim energetskim sustavima i za međusektorsko dijeljenje podataka u velikim razmjerima.

Učinak tih pokretača najvidljiviji je u sektorima kao što su automobilska, zrakoplovna i svemirska industrija (digitalni blizanci, prediktivno upravljanje kvalitetom), energetika i komunalne djelatnosti (nadzor mreže u stvarnom vremenu, praćenje emisija), procesna industrija (dekarbonizacija, usklađenost sa sigurnosnim propisima) i logistika (transparentnost hladnog lanca i lanca opskrbe).

Izazovi i prepreke: kompetencije, naslijeđeni sustavi i sigurnost

Unatoč snažnom zamahu, uvođenje IIoT-a u EU-u ograničava nekoliko strukturnih prepreka:

Nedostatak kvalificiranog osoblja – 41% ispitanika u nedavnoj studiji provedenoj u regiji DACH navelo je nedostatak kvalificiranih IT i OT stručnjaka kao glavnu prepreku uvođenju IIoT-a. Samo 24% tvrtki odgovornost za strategiju IIoT-a povjerava proizvodnim i pogonskim timovima, što otkriva trajni jaz između digitalnih inicijativa koje vodi IT i operativnog znanja iz proizvodnih pogona.
Zastarjeli strojni park i visoki troškovi naknadnog opremanja – velik dio europske industrijske baze oslanja se na opremu iz predigitalnog doba. Naknadno opremanje postojećih (brownfield) tvornica senzorima, komunikacijskim pristupnicima i sigurnom povezivošću zahtijeva znatna početna ulaganja, što ograničava uvođenje u malim i srednjim poduzećima (MSP).
Zrelost kibernetičke sigurnosti OT-a – 40% anketiranih tvrtki kao prepreku uvođenju IIoT-a navodi zabrinutost za sigurnost i zaštitu podataka. Porast broja povezanih krajnjih točaka u okruženjima operativne tehnologije koja su povijesno bila fizički odvojena od mreže (air-gapped) stvara veliku površinu napada, a mnoge organizacije još nisu osposobljene da njome upravljaju.
Fragmentirana interoperabilnost – unatoč ambicijama EU-a u području prekograničnog dijeljenja podataka, i dalje postoje praktične poteškoće u usklađivanju različitih PLC protokola, normi za senzore i vlasničkih platformi pojedinih proizvođača.
Neujednačeno uvođenje među MSP-ovima – velika poduzeća brzo napreduju, dok golem broj MSP-ova, koji čine okosnicu europske proizvodnje, zaostaje. Premošćivanje tog jaza jedan je od glavnih prioriteta programa financiranja EU-a.

Budući izgledi i strateški prioriteti

U razdoblju do 2030. i nakon toga europsko okruženje IIoT-a preoblikovat će nekoliko čimbenika:

Od Industrije 4.0 prema Industriji 5.0 – europska politika počinje naglašavati proizvodnju koja je usmjerena na čovjeka, održiva i otporna. Projekti programa Obzor Europa poput ONE4ALL i AI REDGIO 5.0 izričito su posvećeni prijelazu prema Industriji 5.0 i obuhvaćaju kognitivno proširenje ljudskih sposobnosti, biointeligentnu proizvodnju i suradnju čovjeka i stroja. Iako se Azija zasad možda brže kreće prema autonomnim tvornicama, Europa se usmjerava prema drukčijem modelu napredne proizvodnje, utemeljenom na povjerenju.
Financiranje EU-a kao katalizator – program Digitalna Europa (7,6 milijardi eura za razdoblje 2021.–2027.) i program Obzor Europa usmjeravaju znatna sredstva u pilot-implementacije IIoT-a, digitalizaciju MSP-ova i infrastrukturu rubnog računalstva i oblaka. Razmjere javne predanosti pokazuju konkretni primjeri poput njemačkog programa Manufacturing-X (150 milijuna eura za interoperabilne industrijske podatkovne prostore) i inicijative InvestAI (200 milijardi eura za ulaganja u umjetnu inteligenciju, uključujući njezinu infrastrukturu).
Tržište koje oblikuju propisi – Akt o podacima, Akt o kibernetičkoj otpornosti i nova pravila o digitalnim putovnicama proizvoda pretvaraju usklađenost s propisima u konkurentsku prednost. Tvrtke koje IIoT ugrade u procese izvješćivanja o održivosti i prihvate otvorene platforme usklađene s okvirom Gaia-X imaju najbolje izglede za dobivanje komercijalnih ugovora.
Konvergencija s umjetnom inteligencijom – edge AI i IoT spajaju se u sustave „AIoT” koji mogu učiti, predviđati i samostalno djelovati. Do 2030. u svijetu se očekuje 39 milijardi povezanih IoT uređaja, a sve veći udio tih uređaja imat će ugrađene mogućnosti umjetne inteligencije koje omogućuju izvođenje inferencije na samom uređaju. Za europske industrijske tvrtke bit će presudno ovladati integracijom modela umjetne inteligencije na rubnom hardveru s ograničenim resursima.

Pružatelji tehnologije, integratori sustava i krajnji korisnici u industriji trebali bi strateški razmotriti sljedeće prioritete:

Ulagati u privatne mreže 5G i edge AI kao temeljnu infrastrukturu, a ne kao naknadni dodatak.
Prihvatiti otvorene arhitekture utemeljene na normama (Gaia-X, IDS) radi dugoročne zaštite od vezanosti uz dobavljača i lakšeg ispunjavanja obveza dijeljenja podataka.
Razvijati IIoT rješenja koja izravno služe primjenama u području održivosti i izvješćivanja prema CSRD-u te tako regulatorni teret pretvoriti u komercijalnu prednost.
Premostiti jaz u OT kompetencijama ciljanom izobrazbom, javno-privatnim partnerstvima i davanjem veće težine stručnom znanju o operativnoj tehnologiji u timovima koji oblikuju strategiju IIoT-a.
Dati prednost kibernetičkoj sigurnosti od faze projektiranja (security by design) i primijeniti okvire nultog povjerenja (zero trust) od razine uređaja naviše kako bi se ispunile obveze iz Akta o kibernetičkoj otpornosti i Direktive NIS2.

Zaključak

Tržište IIoT-a u EU-u ulazi u fazu ubrzanog rasta, koji podupiru snažan regulatorni poticaj i brz tehnološki napredak. Spajanje tehnologije edge AI, privatnih mreža 5G i suverene podatkovne infrastrukture stvara plodno tlo za inovacije. Ipak, trajni izazovi – nedostatak stručnjaka, složenost naslijeđenih sustava, kibernetičke prijetnje i zaostatak MSP-ova u digitalizaciji – zahtijevaju stalnu pozornost. Za tehnološke tvrtke prilika nije samo u isporuci povezivosti ili analitike, nego i u pružanju sigurnih, interoperabilnih rješenja spremnih za regulatorne zahtjeve, koja europskoj industriji pomažu ostvariti ciljeve zelene i digitalne tranzicije te otpornosti. Oni koji svoju ponudu usklade sa specifičnim zahtjevima politike EU-a bit će u najboljem položaju da predvode sljedeće poglavlje industrijske digitalizacije.